Nacionalna zastava i nacionalni grb Bošnjaka u Crnoj Gori (i u Srbiji)

Utvrđuju se rješenja koja su usvojena još 1991. godine i koja su prihvaćena u bošnjačkom narodu, a to su bijela zastava sa grbom sa tri ljiljana i tri polumjeseca na plavoj odnosno zelenoj podlozi.

 

 

             NACIONALNI BLAGDANI BOŠNJAKA U CRNOJ GORI (i u Srbiji)

             >11. maj, dan kada je osnovano Bošnjačko nacionalno vijeće Sandžaka (1991.              godine u Novom Pazaru). Blagdan se zove Dan bošnjačke nacionalne zastave.

             >Ramazanski bajram, tradicionalni narodni blagdan.

             >Kurbanski bajram, tradicionalni narodni blagdan.

             >20. novembar, dan kada je osnovano Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog              oslobođenja Sandžaka (1943.godine u Pljevljima). Blagdan se zove Dan Sandžaka.

             >11. jul, dan kada je  izvršen genocid nad Bošnjacima u Srebrenici 1995.              godine.  Blagdan se zove Dan sjećanja.

 

 

Ime “Bošnjak”, vjekovima staro!

Izvorno ime Bošnjanin (u latinskim vrelima sing. Bosnensis) prvobitno označava pripadnika srednjovjekovnog bosanskog teritorija, kasnije države. Prva zabilježena upotreba riječi Bošnjak desila se 1440. godine kada je Tvrtko II Kotromanic poslao bosansku delegaciju u Budim radi čestitanja poljskom kralju Vladislavu Varnenčiku na izboru za kralja Ugarske i Hrvatske. Tada je vođa bosanske delegacije rekao da su: "Bošnjakom isti pradjedovi bili kao i Poljakom".

 

U počecima osmanlijske vladavine polako dolazi do promjena u bosanskom jeziku te se narodna imena na ak kao Poljak, Slovak više upotrebljavaju pa i riječ Bošnjak. Sa stabilizacijom osmanlijske vlasti, riječ Bošnjak upotpunosti zamjenjuje srednjovjekovno Bošnjanin. Riječi kao Bošnjak-kavmi i Bošnjak-milleti su označavali pripadnika bošnjačkog naroda odnosno potomke srednjovjekovnih Bošnjana. Bošnjak-kavmi i Bošnjak-milleti je označavalo čovjeka koji je pripadao bošnjačkom narodu, govorio bosanski jezik, slijedio bošnjačku i bosansku kulturu.

 

Izvor: wikipedia

Bošnjaci

Bošnjaci

Tradicionalno kolo “Alaturko” iz Plava i Gusinja

Traditionele volksdans “Alaturko” uit Plav en Gusinje

1. Bošnjaci smo, jer smo to narodno ime u davni vakat sami sebi
dali. Ostala imena davali su nam drugi, po svojoj mjeri i zbog svojih interesa.

2. Bošnjaci smo, jer su, pod tim imenom, naši preci stvorili
veličanstvenu kulturnu i duhovnu baštinu, koju imamo obavezu da predamo u nasljedstvo potomcima.

3. Bošnjaci smo, jer su naši sunarodnici u svim državama bivše
Jugoslavije vratili u upotrebu to tradicionalno narodno ime. Nećemo da se imenom odvajamo od većine svog naroda.

4. Bošnjaci smo, jer svi muslimani i hrišćani u Evropi i svijetu, osim
vjerskog, imaju i vlastito nacionalno ime. Imamo svoje ime i svoj jezik koji je zvanično i naučno priznat pod nazivom bosanski .

5. Bošnjaci smo, jer znamo da su nas tako uvijek nazivali narodi koji su po vjeri- muslimani kao i mi. (Albanci, Turci). Od oko 1,57 milijarde muslimana u svijetu ili 23% svjetske populacije samo manja grupa u Crnoj Gori misli da je musliman nacionalno, a ne vjersko ime.

6. Bošnjaci smo, jer različito imenovanje našeg naroda na popisu
omogućava manipulaciju da se od jednog naroda u Crnoj Gori naprave
dva. (Bošnjaci i Muslimani). Želimo da smo jedan narod i da imamo jedno nacionalno ime.

7. Bošnaci smo, jer smo na referendumu glasali za Crnu Goru kao svoju domovinu , spremni da je gradimo zajedno sa drugim narodima i živimo u njoj kao ravnopravan, uvažavan i autohton narod sa svojim jasno iskazanim imenom.

8. Bošnjaci smo, jer ne pristajemo da budemo bezimen narod. Narodi bez imena nestaju iz historije. Bošnjaci imaju svoju bogatu historiju, čine današnju društvenu realnost i grade svoju budućnost u Crnoj Gori.

9. Bošnjak/inja sam i zato što nijesam spreman/na da zaboravim tragedije i stradanja našeg naroda, ali sam spreman da opraštam, jer je to ljudska obaveza kojoj me uči i moja vjera islam.

10. Bošnjaci smo jer će nas pod jednim imenom više uvažavati i poštovati.